Živio je 28 godina bez svoje sestre po ocu, koji je prije braka sa njegovom majkom bio u vezi sa ženom druge vjere. Život na ovim prostorima je sam po sebi neobičan i kompleksan, ne baš uobičajen
Prosječan Balkanac u svom burnom životnom vijeku ima veliku šansu i mogućnost da bude dio jednog rata, razaranja, spremanja za rat, krize, previranja nacionalizma, netrpeljivosti, etničkih podjela, segregacije i ostalih egzotičnih socijalnih stanja. Nemamo mi taj dosadni monotoni islandski način života, bez ratovanja, invazija, prijetnji ratom… Nama to jednostavno ne pije vodu. Tako je Rožajac Eldar Nurković počeo svoju neobičnu priču o potrazi za sestrom koju je upoznao nakon 28 godina za podgoričke “Vijesti”.
– U toj šarolikoj tapiseriji napravljen sam i ja, i moj život kao i život većine ljudi ovde je bio sve samo ne jednostavan. Proizvod sam uspješnih roditelja iz jugoslovenske srednje klase, oca profesora na ekonomskom fakultetu i majke doktora medicine. Imao sam potencijalno dobru genetsku strukturu, i svetlu budućnost. Ali, kako to obično biva, prevrtljiva sudbina je umiješala svoje duge prste i zakomplikovala stvari – kazao je Eldar, poznati sarajevski fotograf i osnivač “E2 studija” u okviru kojeg se bavi i kinematogra×jom. Mnoge od njegovih fotogra×ja su postale svjetski poznate, a nisu izostale ni nagrade ni u angažmanu direktora fotogra×je u nekoliko ×lmova. Angažovan je kao direktor fotogra×je na MTV Adria i N1 televiziji, koja je ekskluzivni regionalni partner CNN-a.
– Otac u svom najplodonosnijem delu života oboljeva od, kasnije će se ispostaviti, neizliječive bolesti koja će ga odvojiti od nas zauvijek. Malo ga se sjećam uopće. Više kroz naracije mnogobrojnih ljudi, kao čovjeka koji je iz surovih sandžačkih vrleti, sa hladnog i nepristupačnog sjevera Crne Gore, sa obronaka Hajle došao u veliki grad i tu izgradio veliku i uspješnu karijeru. Usput je pomogao brojnim sugrađanima, upisao stotine djece i studenata na fakultete u Prištini, jer je i sam na jednom bio uvaženi profesor i iskoristio svoj utjecaj i moć za obrazovanje brojnih ljudi. Tu je kupio svoju besmrtnost – kazao je Eldar, čiji je otac imao najveću sahranu u historiji Rožaja i komemoraciju koje se ne bi postidjeli ni pojedini državnici.
– Imao je naizgled savršen život i karijeru, bio je nevjerovatan ×lantrop, pomagao je ljudima ali nešto je moralo, kao po starom dobrom balkanskom običaju da krene po zlu. Nije pošteno ni osjetio svoje tridesete godine, a bio je već bolestan od karcinoma nazalnih sinusa koji će kasnije metastazirati – rekao je Eldar za “Vijesti”. Njegov otac Ćerim je prije braka sa njegovom majkom dugo bio u vezi sa ženom druge vjere koju njeni roditelji nisu podržavali.
Čak su joj zaprijetili da će je se odreći ukoliko se uda za Ćerima. – To je bila zabranjena ljubav. Po mojim saznanjima, negdje skoro pred samu njegovu smrt, dok je bio uveliko u braku s mojom majkom, pojavila se ta žena, saznavši za njegovo veoma teško stanje, i dovela moju sestru rekavši da ne traži ništa i da samo želi da mu kaže da on ima još jedno dijete prije nego napusti ovaj svijet – kazao je Eldar.
On je imao pet godina kada je ostao bez oca i kada se desio građanski rat na prostoru bivše Jugoslavije. Bio je odvojen od majke i uz babu i dedu proveo teško ratno i poratno detinjstvo i odrastanje. – Sa 18 godina saznajem od mame da imam polusestru i njeno ime i prezime i da ako želim mogu da je tražim. A želio sam i počeo sam da je tražim. Od nekih ljudi koji su bili bliski s mojim ocem saznao sam da je živela u Mostaru. Kada sam napokon došao do adrese, saznao sam da su zbog rata otišli u Srbiju, a možda i negde dalje.
Opet sam se nalazio na samom početku… Sve te godine sam razmišljao kako bi bilo dobro da je nađem, da je imam, da popunim tu ogromnu prazninu u životu koji je bio pun nekih gubitaka – kazao je Eldar. Postojala je mogućnost da se njegova sestra Milena udala i promijenila prezime što bi potragu učinilo gotovo nemogućom. – Mislio sam i osjećao sam da ako valjda zna da ja postojim negdje na ovom svijetu da bi mi se sigurno javila nekako. Onda je došlo vrijeme društvenih mreža i tri godine traženja preko Fejsbuka.
0 komentari:
Objavi komentar